Jeste li već čuli za sibirsku borovnicu?

To je svakako jedna od zanimljivijih vrsta voća, a nazivaju ih još haskap bobice ili medene bobice – Lonicera caerulea. Bobičasto je voće koje se opisuje kao križanac između kupine, maline i borovnice, oblika „pravokutne borovnice“

Izvorno potječe s otoka Hokkaidu i Honshu u Japanu gdje mu je ime dao drevni narod Ainu čije značenje je „bobice za dug život i dobru spoznaju“.

To je grmolika biljka koja može narasti do 2 m u visinu, žuto-bijelih cvijetova i tamno plavih bobica dužine oko 2 cm. Ljuska je vrlo tana, a sjemenka malena. Okus je nevjerojatan i intenzivan, nešto između borovnice i maline, pomalo gorak.

Može se koristiti za proizvodnju sokova i đemova, sladoleda, želea, smoothia ili kao začin.

Voće sadrži 13 puta više antocijana nego drugo bobičasto voće. Antocijani su biljni pigmenti koji pomažu u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.  Osim toga, bobice su bogate antioksidansima, kojih ima daleko više nego u borovnicama.

Budući da ovo voće nije uobičajeno u našim krajevima, svrstavamo ga u „novu hranu“

„Nova hrana“ je sva hrana koju stanovnici EU nisu konzumirali u značajnoj mjeri prije 15.05.1997., neovisno o datumu pristupanja EU. Tog datuma je naime prvi puta definirana Uredba 258/1997 o novoj hrani.

Izraz „nova hrana“ odnosi se na hranu iz kategorija:

• – hrana s novom ili namjerno izmijenjenom molekularnom strukturom
• – hrana koja se sastoji ili je proizvedena od mikroorganizama, gljivica ili algi ili koja je iz njih izolirana
• – hrana koja se sastoji ili je proizvedena od tvari mineralnog podrijetla ili koja je iz njih izolirana
• – hrana koja se sastoji ili je proizvedena od biljaka ili njihovih dijelova ili je iz njih izolirana
• – hrana koja se sastoji ili je proizvedena od kultura stanica ili tkiva dobivenog od životinja, bilja, mikroorganizama, gljivica ili algi ili           koja je iz njih izolirana;
• – hrana koja se sastoji od sintetiziranih nanomaterijala,

Dakle, hrana koja je proizvedenu novim tehnologijama i proizvodnim postupcima ili je tradicionalno konzumirana izvan EU.

To je primjerice hrana iz trećih zemalja, a među najpoznatijima su Chia sjemenke, hrana tretirana UV svijetlom radi povećanja sadržaja D vitamina te novi izvori nutrijenata, kao što je ulje iz algi.

EU zaprima zahtijeve, obrađuje ih i izdaje odobrenja za stavljanjem nove hrane na tržište EU. Povećanjem broja zahtjeva za izdavanjem odobrenja za novu hranu, EU je objavila novu Uredu 2283/2015 o novoj hrani, koja je u primjeni u RH od Veljače 2018. u smislu Zakona o provedbi Uredbe (EU) Europskog parlamenta i Vijeća od 25. Studenoga 2015. o novoj hrani.